Tu mi priču nećete prodati

Tu mi priču nećete prodati

Prije tjedan dana sudjelovala sam na radionici pričanja priča. Kad sam o tome kasnije govorila kolegama, malo su se smijali te me u šali upitali jesam li što „korisno” naučila. Budući je moj odgovor bio „naravno“, više u šali nego za ozbiljno, obećala sam im „izvještaj”. Kad sam elemente u mislima počela postavljati u kontekst problema klijenata kojima svakodnevno pomažemo kao tim, zaključila sam da šala zapravo nije neozbiljna. Tako je, kao odgovor na zadirkivanje mojih kolega, ali s ciljem lakšeg zaključivanja poslova počela nastajati ova objava.

Pripovijedanje priča odraslima je sinonim za prenošenje laži i neistina, što je nešto sasvim drugo od značenja koje priče imaju za djecu. Upravo me ta kontradikcija dodatno potakla na razmišljanje.

Smještanje u prostoru i vremenu

Za razliku od bajke, priča se točno nalazi u prostoru i vremenu. Najbolja priča čak u prostoru u kojem je slušatelj u tom trenutku: „Na ovako lijep dan kakav je danas hodala je ovim putem kad je ugledala…“ Počela sam se pitati uklapamo li uvijek prikladno proizvod u klijentovo okruženje te ga time približavamo? Poznajemo li ga dovoljno dobro? Koristimo li i druge načine kako bi se korisnici poistovjetili s njim? Priča, na primjer, aktivno koristi dijaloge jer se zbog njih lakše uživimo u događanje. Zašto ih ne biste i vi koristili.

Ne pričajte sve sami

Priče uključuju elemente za rješenje zapleta, a pri rješavanju trebali bi sudjelovati čitatelji odnosno slušatelji. Najbolji je pripovjedač onaj koji stvara pravi ugođaj i dopušta publici da od uzbuđenja dovikuje što da se upotrijebi kako bi se, na primjer, „prešlo preko nabujale rijeke“. Čar je priče da čitatelji sami dolaze do rješenja. Na taj je način prihvaćaju kao da je „njihova“. Kad bi pripovjedač prstom pokazao na rješenje, takva bi priča čitateljima ostala strana i manje zanimljiva.

Dakle, ako korisniku ponudite „čavle, drvo, čekić i kantu“, sam može zaključiti da kantu za nabujalu rijeku taj put ne treba, a da od preostalih raspoloživih sredstava može izgraditi most. No, pozor, ako mu ponudite previše stvari, zbunit ćete ga, a vi ćete ispasti nevjerodostojni.

Vjerujte u moć ponavljanja

Dobru priču ljudi vole čuti više puta: vratit ćemo se dobrom ponuđaču, više ćemo puta pogledati dobar film, pročitati dobru knjigu… Zato ponavljanje naše priče korisniku koji se vratio neće smetati. Vratio se s razlogom. Podsjetite ga da će istu kvalitetu usluge dobiti opet.

Kakva je melodija vašeg proizvoda?

Uključivanje narodnih pjesama u pripovijedanje nije slučajno. Njihova je moć velika zbog ritma koji stvaraju sadržaj i melodija. Svojim ponavljanjem zove na druženje. Kada pjesma pjeva o rijeci, i tekst i melodija postaju valoviti.

Je li jezik vašeg proizvoda prikladan njemu samome i vašim potencijalnim korisnicima? Hoće li promjena guma biti „zum-zum” ili će „usklađenost servisnog tima biti na najvišoj razini i u prijateljskom okruženju, koje nudi prostor za čekanje”? A ako ćete i tako, „zum-zum” dobiti svoje ključeve natrag (jeste li pritom pomislili na brzinu?), vjerojatno ćete „zum-zum” i nekome spomenuti… kao smiješan (ili malo glupav) izraz za brzu uslugu ili jednostavno zato što se čovjek teško odupire ponavljanju.

Neizrečeno i nenapisano

Pripovijetka prenosi obrasce ponašanja. O poštivanju prirode iz pripovijedaka ćemo naučiti na temelju razgovora između rijeke i seljaka. Seljak upita rijeku što treba učiniti, a ona mu daje savjete. Umjesto upiranja prstom na vrijednosti okoliša,  postižemo više primjerom. Kada govorimo o našem proizvodu, kao na primjer prekrasnim kristalima, potkrepljujemo li priču tako da objašnjavamo da pri rukovanju njima moramo nositi rukavice kako ih ne bismo oštetili? Da li u predstavljanju svojih proizvoda dovoljno razmišljamo o tim tihim porukama? Što korisnici „čitaju” iz tih načina i kanala oglašavanja, načina kako im se obraćamo?

I za kraj. Vjerujete li u svoju priču? Pričate li je s iskrenim oduševljenjem ili vam je prilikom pričanja neugodno?

 

Če Ako trebate urednika ili izučenu ruku da napiše uspješnu pripovijetku s vama u glavnoj ulozi, pozivamo vas na kavu i „spisateljski savjet“.

 

tatjana.ceh@frodx.com

 

P.S. Odnedavno doma više pričamo priče. Pa iako je kćerkino oduševljenje neizmjerno, muž misli da je vrijeme za kulinarsku radionicu. :)

Tatjana u FrodXu radi na više razvojnih projekata, koji će već sutra omogućiti jednostavnije postizanje poslovnih ciljeva. Kao sociologinja naglašava važnost istinskog razumijevanja kupaca i dublje analize potreba korisnika, dok ih ni sami još nisu svjesni. Važan utjecaj na nju imalo je odrastanje u poduzetničkoj obitelji, iskustvo u pisanju tekstova, a međunarodne edukacije iz područja marketinga pomažu joj da uspješno vodi i najzahtjevnije projekte.