Marketing na pragu interneta stvari (IoT)

Marketing na pragu interneta stvari (IoT)

Današnje razmišljanje započnimo malim eksperimentom. Na trenutak se osvrnite, pogledajte oko sebe te navedite uređaje koji imaju prekidač za uključivanje – ON/OFF. Trenutno sjedim za svojim radnim stolom, stoga je popis uređaja standardan – prijenosno računalo, telefon, tablet-računalo, klima-uređaj i prekidač za svjetlo na zidu.

Bez obzira na to gdje se nalazili, vjerojatno ste i sami nabrojili barem pet različitih uređaja koji se prema Jacobu Morganu ubrajaju u Internet stvari (IoT). Aparati za kavu, centralno grijanje, hladnjaci, automobili, svjetiljke, videoprojektori… Ako uređaj ima tipku za uključivanje, bit će je moguće (ili već jest) povezati sa svjetskom mrežom – internetom. Ako je to moguće, riječ je o IoT uređaju. Sasvim jednostavno.

Marketing interneta stvari ili marketing pomoću interneta stvari?

Već prošle godine prema izvješćima Mediaposta 51% marketingaša slagalo se da će IoT do 2020. revolucionarno promijeniti područje njihova djelovanja. 2020. godina prilično je blizu, zato se s razlogom možemo upitati u kojoj je trenutno fazi marketing povezan s IoT-om.

U prvoj fazi će marketingaši najprije morati uvjeriti svoje potencijalne korisnike da se starije uređaje, koji možda još uvijek dobro obavljaju svoj posao, isplati zamijeniti za novije generacije uređaja, npr. pametna brojila, pametne automobile ili pametne perilice. U trenutku kad se korisnik odluči za kupnju započinje prikupljanje informacija o načinu korištenja uređaja te razmišljanje o uslugama koje bi mogle pomoći u rješavanju još neriješenih problema i još neotkrivenih potreba. Povezivanjem uređaja i usluga bit će moguće oblikovati sveobuhvatne pakete koji će biti korisniji te će ih zbog toga biti lakše prodati.

Za drugu fazu razvoja marketinga u vremenu IoT-a bit će važno otvaranje i povezivanje s oglašivačima i pružateljima komplementarnih usluga i proizvoda. Za primjer uzmimo pametan stroj za pranje rublja. U prvoj će fazi proizvođači bijele tehnike stroj opremiti dodatnim senzorima za prikupljanje podataka o vašim navikama pranja rublja te vam istovremeno omogućiti daljinsko upravljanje.

Koliko često perete rublje? Koristite li samo određeni program? U koje doba obično uključujete perilicu? Je li voda u vašoj kupaonici natprosječno tvrda?

Već nakon kratkog vremena korištenja na raspolaganju će im biti mnoštvo različitih informacija o korisniku, a usporedbom demografskih kriterija marketing će moći doći do izuzetno vrijednih uvida, o kojima smo još prije deset godina mogli samo sanjati. Stoga će se zaista revolucionarne promjene dogoditi tek u drugoj fazi razvoja, kada će, kako je slikovito objasnio Clinton Bonner, »povezivost digitalnih uređaja oglašivačima pružiti bezbrojne mogućnosti da slušaju i da se odazovu na potrebe svojih korisnika – pravom porukom, u pravo vrijeme i na pravom uređaju.«

Što je sljedeće?

Fizičke se stvari razvojem povezivosti pretvaraju u društvene stvari, a kad se među njima pokrene komunikacija, stvaraju se izvanredne prilike za bolje i ugodnije korisničke doživljaje. IoT još uvijek prečesto percipiramo samo kao hrpu zabavnih i praktičnih uređaja, kao što je pametni aparat za kavu, no s druge strane zabave oblikuje se nova informacijska infrastruktura s aplikacijama i otvorenim API sučeljima, fokusiranima na izgradnju novih rješenja, pod zajedničkim nazivom  (social access management, upravljanje društvenim umreživanjem).

U središtu je takvih rješenja stvaranje glatkih i kontinuiranih fizičkih iskustava s povezivanjem ljudi, različitih uređaja, čitavih zgrada i pametnih gradova u jednu cjelinu, u kojoj će sve biti prilagođeno pojedincu.

Neka se marketing pripremi jer pravi posao tek počinje!

Internet stvari trebao bi u sljedeća dva desetljeća globalnom BDP-u pridonijeti s približno petnaest tisuća milijardi eura. Prema procjenama Europske komisije, samo će u Europskoj uniji do 2020. njegov udio u BDP-u iznositi bilijun eura. Prva faza interneta stvari već je u punom jeku. Druga faza samo je nekoliko godina daleko. Polako će se trebati pripremiti na to kako u praksi iskoristiti svu količinu podataka koji će odjednom biti dostupni. Dakle, što nas čeka?

  • Duboka analiza kupovnih navika na svim platformama na kojima se korisnici zadržavaju i putem kojih kupuju.
  • Uvid u nove načine kako korisnici komuniciraju s uređajima koji ih okružuju.
  • Duboki uvid u kupovni proces i precizno lociranje korisnika unutar njega.
  • Prepoznavanje načina uporabe i djelovanja uređaja za svakog pojedinog korisnika.
  • Interakcija s korisnikom u realnom vremenu i ciljano oglašavanje.
  • Obavještavanje proizvođača o greškama i mogućim problemima u funkcioniranju uređaja prije nego ih korisnik prepozna.
  • Brže, učinkovitije i ljubaznije rješavanje problema u segmentu korisničke podrške.

 

Vraćam se na uvod. Uvjeren sam da će svi uređaji iz vaše okoline koje ste nabrojili na početku postati pametniji. Cijena dodavanja funkcija povezivanja i pametnih rješenja pada, a mi korisnici postajemo sve otvoreniji prema jednostavnoj, praktičnoj i personaliziranoj komunikaciji s tim uređajima. Pritom mnoge od nas pomalo brine ili čak plaši pitanje sigurnosti i zaštite privatnosti. Ponuđači će stoga svakako morati korisnicima omogućiti izbor te od njih dobiti dozvolu za prikupljanje podataka pomoću uređaja.

Ako još uvijek pomalo sumnjate u IoT ili vam se to da će netko pratiti sve što radite i vaše iskustvo s okolinom koristiti u komunikaciji s vama čini još uvijek daleko i futuristički, vrijeme je da se probudite. To je već naša svakodnevica. Praćenje svakog koraka i personaliziranje korisničkog iskustva na internetu postalo je stvarnost.

 

miha.breskvar@frodx.com

Miha je partner u FrodXu, gdje se u posljednje vrijeme posvetio uređivanju poslovnih procesa i organizaciji rada, kako pri klijentima, tako i u FrodXu. Kao stručnjak za marketinške informacijske sustave i njihovu integraciju s različitim alatima, kao što su CMS i CRM, bavi se i savjetovanjem i predavanjima temeljnim na svom opsežnom iskustvu.