Postoji i jedan drugačiji svijet. Hoćete li se snaći u njemu?

Postoji i jedan drugačiji svijet. Hoćete li se snaći u njemu?

Dok je dio slovenske poslovne zajednice uvjeren da su dosegli vrhunac content marketinga, jer 2 puta godišnje tiskaju i svojim korisnicima pošalju svoj časopis, digitalna ekonomija sve je bliže novom velikom preokretu. Ako je Google u 2011. sa svojim istraživanjem ZMOT srušio do tada, mnogo godina prihvaćenu teoriju o važnosti prvog kontakta s proizvodom na prodajnoj polici, već u manje od 5 godina hiper-povezani korisnici na neki način, sada ruše Googleovu ZMOT doktrinu.

Milijarda i pola povezanih na Facebooku i stotine milijuna u drugim društvenim mrežama te (statistički) više od jednog mobilnog uređaja u džepu svakog Zemljana, stvorili su različitu kulturu digitalnog postojanja i komunikacije općenito. Tehnološka povezanost svakome stvara hiper-dostupnu publiku. I svaka publika naime, ima svoju publiku. Povezanost je toliko intenzivna, da su znanstvenici uspjeli izračunati, da je od jednog do drugog ruba Facebooka potrebno samo 4 razine povezanosti publike. A brzina komunikacije među publikom na takvoj je razini, da društvene mreže danas predstavljaju novinarima izvor vijesti. Vijest više nije nešto što medijska kuća odašilje svojoj publici. Upravno suprotno.

Društvene mreže kao primarni izvor informacija

Sve to mijenja i kupca. Čak i vašeg! Današnji kupci su drugačiji nego što su bili prije nekoliko godina i očekuju različite usluge od tvrtki s kojima su u kontaktu. Svjesni su svoje moći. Svatko od nas je na neki način medij. Iskustva se dijele u realnom vremenu i sve češće se oslanjamo na svoje mreže, nego na informacije, koje inače lako možemo potražiti sami. Ako je u prošlosti Google bio prva točka kontakta s markom (ZMOT), danas se sve češće događa da ljudi odlaze izravno na društvene mreže i pitaju za rješenja svoje poznanike.

AndrejPSkraba_fb_post-blurred

Istovremeno je mrežne komunikacije sve više i više. Trendovi raspršenog skupljanja informacija i mišljenja drugih, kakve smo prethodno uočavali pri “millenial” generaciji, širi se na sve šire demografske skupine.

Generacija Z već ima kupovnu moć

Kad govorim da današnja digitalna ekonomija, koju mijenjaju prvenstveno milenijci, okreće sve naopako, mislim ozbiljno. Samo razmislite – zahvaljujući njima brand se ne temelji na logotipu, već na širem razumijevanju branda kao rezultata iskustava, koje branda stvara. Iskustva nisu samo iskustva s proizvodom, već su povezana sa svim događajima: od prodaje do podrške i općenito komunikacije. Zbog milenijaca se danas komunikacija među ljudima širi brže, nego što je tvrtke mogu kontrolirati. Znatno brže. Pogotovo one, koje se klade na “težinu” papira. A nakon milenijaca dolazi generaciju Z – rođena nakon 2000. godine.

GenerationZ

Današnji 10 i 15-godišnjaci ne znaju za drugu stvarnost nego što su neovisna Hrvatska, slobodno tržište i od nekad dostupan web. Fiksni telefoni su im znanstvena fantastika, a jednakost bez obzira na spol, spolnu orijentaciju ili rasu sasvim je normalna. Uostalom, svjesni su samo svijeta u kojem je američki predsjednik tamnoput. Časopisi za njih ne postoje, teško ćete ih naći na Facebooku ili Twitteru. Pokušajte sa Snapchatom. Ne znate što je to, ili kako na njemu oglašavati? Onda imate problem. Z-jevci se ne sporazumijevaju riječima, razumiju grafike i emotikone. Informacije za njih moraju biti kratke i sažete. Prepoznaju otrcane fraze i one im se ne sviđaju. Televizija i radio za njih nisu relevantni mediji, ili barem nemaju njihovu punu pažnju. Ako i gledaju TV, u međuvremenu su svo vrijeme i na webu. Ako milenijci koriste tri ekrana, Z-evci ih koriste barem 5. Je li vas strah što će upravo takva takva generacija uskoro preuzeti tržište? Samo ako se ne namjeravate promijeniti.

U potrebu za promjenom, naravno, teško je vjerovati. Ljudi ne vole promjene, a isto vrijedi i za tvrtke. Lakše je lagati sam sebi i uvjeravati se da se to ne događa kod nas. Što, naravno, nije istina – samo je jedna kava u bilo kojem kafiću potrebna, da vidite kako je sastanak u kafiću, inače društveni događaj, ali da prisutni većinom bulje, svako u svoj ekran. Te ako su milenijci bili bar donekle svjesni da nekad ranije to nije bilo tako, generacija Z više nije svjesna. Njima je to normalno. Što znači da i za marketing mora postati.

 

igor.pauletic@frodx.com

Osnivač i direktor FrodXa, kao iskusan savjetnik svojim klijentima pomaže preuzeti najnovije tehnološke, poslovne i društvene trendove u raspon njihovog poslovanja, uglavnom u razvoju novih proizvoda i planiranja njihovih prodajnih kanala i go-to-market strategije. U timu preuzima ulogu dizajnera ideje, stvara planove, kako promijeniti uspostavljene obrasce razmišljanja i djelovanja.